Nijedan grad u Poljskoj nema starijih pisanih dokaza o svom postojanju. Za Kalisz se zna već 1800 godina. Grčki geograf Klaudije Ptolemej u svome «Nacrtu geografije» iz II. stoljeća navodi mjesto Calisia za koje se smatra da je prethodnica današnjeg Kalisza.

U antičko je doba ovuda prolazila jantarova cesta koja je spajala rimski imperij s obalom Baltičkoga mora. Tada se na ovim mjestima nalazilo trgovačko naselje u kojem su se zaustavljali rimski trgovci na putu prema sjeveru gdje su tražili baltički jantar. Međutim tragovi naseljavanja su ovdje mnogo stariji nego Ptolemejovi zapisi. Oni potječu od prije 8.000 godina prije Krista, a arheološki nalazi potvrđuju kontinuitet ljudskih naseobina sve do naših vremena. Kalisz je imao burnu prošlost.

Pogađale su ga epidemije, poplave, požari i ratovi. Ipak grad je trajao, održavao svoj položaj i značenje. U XI. i XII. stoljeću bio je sjedište kaštelanije, u XIII. postao je glavni grad kneževine, u XV. - županijski grad. Često se navodi pored tako značajnih gradova, kao što su Krakov, Poznanj, Gdanjsk ili Lavov... Od kraja XVIII stoljeća, kada je Poljska podjeljena i izbrisana s karte Evrope, pripadao je prvo Pruskoj, a nakn Bečkog Kongresa (1815) - Rusiji. Od 1837. godine bio je glavni grad gubernije. Nakon Prvog svjetskog rata, u preporođenoj Poljskoj postao je kotarski grad, a u godinama 1975 - 1999 bio je županijski grad. Jedna od osobina Kalisza koja olakšava njegovu široku suradnju s inozemstvom je višestoljetna tradicija otvorenosti i gostoprimstva.

Ta se suradnja odvija na mnogim poljima: među školskom mladeži, glazbenicima, liječnicima, profesorima, službenicima, vatrogascima, pripadnicima policije, filatelistima te poslovnim ljudima. Kalisz ima ugovore o partnerskoj suradnji sa sljedećim gradovima: Hautmont u Francuskoj (od 1958. godine), Heerhugowaard u Nizozemskoj, Erfurt i Hamm u Njemačkoj, Kamieniec Podolski u Ukraini, Preston i Southampton u Velikoj Britaniji, Adria i Italiji, Martin u Slovačkoj te Tongren i La Louviere u Belgiji.

Važniji kulturno - povijesni spomenici:

• Gradina iz IX.-XI. stoljeća na lokalitetu Zawodzie - arheološki rezervat.
• Dijelovi gradskih zidina.
• Katedrala Sv. Nikole podignuta 1253. godine.
• Bazilika Uznesenja Sv. Marije iz 1353. godine; unutra se nalazi čudotvorna slika Presvete obitelji.
• Franjevački samostan iz 1257. godine.
• Bernardinski samostan iz XV.-XVII. stoljeća, unutra polokromija iz XVIII. stoljeća.
• Isusovačka crkva podignuta u godinama 1578 - 1595 prema projektu talijanskog arhitekta Ivana Marije Bernardonija.
• Crkva Sv. Adalberta - postojala je već u XI. stoljeću kao župna crkva vangradskog stanovništva.
• Kameni most podignut 1825. godine - tehnički spomenik.
• Kazalište.
• Park - najstariji gradski park u Poljskoj.